Neki pojmovi iz orijentacije

Ovdje su objašnjeni neki pojmovi koje smatram da je dobro znati ali koji zbog opsega priručnika nisu mogli biti u njega uvršteni. Također su i dodatno objašnjeni neki pojmovi koji su opisani u knjižici. Na popisu su navedeni abecednim redom a dalje u tekstu logičkim redoslijedom prikladnim za razumijevanje.

Stajalište ili stojna točka

To je položaj na kojem se nalazimo. Na karti ili u prirodi.
Početak stranice

Orijentir

Poznati objekt u prirodi koji služi za orijentiranje.
Početak stranice

Smjer

Smjer je pravac koji prolazi kroz stojnu točku i neki objekt. Gledajući objekt iz stojne točke smjer je taj pravac. No bolja definicija bila bi da je smjer zraka koja počinje u stojnoj točci a prolazi kroz zadani objekt. Sjetimo se: pravac je linija koja neomeđena sa obadvije strane. Zraka je polovica pravca, odnosno s jedne strane je omeđena a sa druge nije. Neomeđeno znači da završava u beskončnosti. Omeđena strana u našem slučaju počinje u stojnoj točci. Zraka je pojam koji se tako rijetko upotrebljava u svakodnevnom govoru u ovakvom kontekstu pa ćemo ipak radije koristiti pojam pravac.
Početak stranice

Azimut

Azimut je kut u ravnini. Kut u ravnini je dio ravnine između dva smjera. U slučaju azimuta jedan smjer je prema sjeveru a drugi prema objektu kojem se azimut određuje. Azimut se mjeri u (lučnim) stupnjevima (oznaka ˚) i njegovim dijelovima. Azimut služi za određivanje smjera gledanja i kretanja.
Mjerenje azimuta počinje od sjevera, nastavlja se prema istoku, pa na jug, zapad i cijeli krug se zatvara opet na sjeveru. Sjever tako ima azimut 0˚, istok 90˚, jug 180˚ i zapad 270˚. Dijelovi stupnja mogu se izražavati u minutama i sekundama (npr: 30˚ 30′ 30″) ili decimalnim stupnjevima (npr: 30,50833˚).
Azimut je kut koji određuje smjer. Govoreći da je netko ili nešto u nekom azimutu znači da je je to netko ili nešto u smjeru određenom tim azimutom. Kretanjem po azimutu smatra se kretanje u nekom smjeru određenom azimutom.
Početak stranice

Kontraazimut

To je kut suprotan azimutu (protuazimut). To znači kut azimuta uvećan ili umanjen za 180˚. To se radi po pravilu:

  • a = azimut, ka = kontraazimut
    a veći od 180 ˚, ka = a – 180 ˚
    a manji od 180 ˚, ka = a + 180 ˚
    a jednak 0 ˚, ka = 180˚
    a jednak 180 ˚, ka = 0 ˚

Opišimo to ovako. Netko koga promatramo nalazi u nekom azimutu. I on promatra nas ali nas vidi u azimutu suprotnom našem. Azimut pod kojim on vidi nas je nama kontraazimut. Isto tako, azimut pod kojim mi njega vidimo je njemu kontraazimut.
Početak stranice

Zemljina kugla

Zemlja kao nebesko tijelo nije kugla ali se takvom može prikazati. Ali je ipak više slična rotacijskom elipsoidu (tijelu koje nastaje rotacijom elipse). Kugla i elipsoid su geometrijska tijela i određena su su matematičkim izrazima.
No stvarni oblik Zemlje je nepravilan pa se najpribližnije prikazuje pomoću geoida, tijela nepravilog oblika dobivenog mjerenjima.
Površina kugle je ploha koja se zove sfera pa se i površina Zemlje naziva sferom. Ekvator dijeli površinu Zemlje na dvije hemisfere.
Početak stranice

Os Zemljine rotacije

Zamišljeni pravac oko kojeg rotira planet Zemlja. Zemlja rotira oko svoje osi.
Početak stranice

Geografski polovi

Geografski polovi su točke u kojima Zemljina os rotacije probada Zemljinu površinu – sferu. Os probada sferu u dvije točke – jedna je sjeverni a jedna južni pol. Sjeverni geografski pol je osnova za orijentiranje. Kroz polove prolaze meridijani.
Sjeverni i južni pol dobili su ime po tradicionalnim nazivima za sjevernu u južnu stranu svijeta.
Početak stranice

Meridijani i paralele

Meridijani su zamišljene linije (kružnice) na Zemljinoj sferi a koje prolaze kroz oba geografska pola. Meridijan uvijek pokazuje u smjeru sjever-jug i koristi se za određivanje smjera sjevera (i juga) na karti. Svi meridijani su jednake veličine (opsega).
Zamislimo li ravninu koja je okomita na Zemljinu os rotacije, na mjestu gdje ta ravnina siječe Zemljinu sferu je kružnica koja se zove paralela. Paralele su različitog opsega a najveći opseg ima ona paralela koja Zemljinu kuglu (elipsoid) dijeli na dva jednaka dijela. Ta paralela se zove ekvator. Idući prema polovima paralele se sužavaju a najuža je u geografskom polu gdje joj je promjer nula i predstavlja točku.
Hrvatski naziv za pararalelu je usporednica, za meridijan podnevnik a za ekvator polutar.
Početak stranice

Nebeski svod

Zamišljena sfera (površina kugle) koju gledamo sa unutrašnje strane i na kojoj se prividno nalaze zvijezde i ostala nebeska tijela. Posljedica rotacije Zemlje je nama prividno rotiranje nebeskog svoda. Nama se čini da mirujemo a da se nebeski svod, zajedno sa nebeskim tijelima, okreće od istoka prema zapadu. Sunce, Mjesec, zvijezde i ostalo izlaze na istoku a zalaze na zapadu.
Kao i na Zemljinoj površini tako se i na nebeskoj sferi mogu zamisliti meridijani i paralele koji služe za određivanje položaja nebeskih tijela.
Početak stranice

Zvijezde

Zvijezde su točkasti svijetleći objekti na nebeskoj sferi. Ali u stvari to su velika nebeska tijela koja svijetle svojom vlastitom ili reflektiranom svjetlošću. No zbog velike udaljenosti od nas mi im ne vidimo oblik nego ih razaznajemo kao točkaste izvore svjetlosti.
Razlikujemo dvije vrste zvijezda: stajačice i lutalice. Stajačice su sunca nalik našem Suncu koja zrače vlastitom svjetlošću i vrlo su udaljene. Svjetlost najbliže od njih do nas dolazi na nešto više od 4 godine. Stajaćice se zovu zato što u dugom nizu godina prividno ne mijenjaju svoj položaj na nebeskoj sferi pa su se od davnina koristile za orijentaciju i navigaciju.
Zvijezde lutalice su zapravo planeti, a to su pratioci našeg Sunca, jednako kao i naš planet Zemlja. Oni prilično brzo mijenjaju svoj položaj na nebeskom svodu i nisu prikladni za orijentaciju. Planeti bliži Suncu kreću se po nebeskom svodu brže, a oni koji su dalje, sporije.
Početak stranice

Zviježđa

Zviježđa su skupine zvijezda stajačica na nebeskom svodu. One nisu stvarne skupine u prostoru nego nam se samo čini da su grupirane jer nemamo predodžbu njihove stvarne udaljenosti. Kažemo da su to projekcije zvijezda na Nebeski svod. Stoga zvijezde u nekom zviježđu nemaju nikakvog utjecaja jedna na drugu. A kako su jako udaljene od nas (od najbliže nam svjetlost putuje više od 4 godine) tako nemaju utjecaja ni na nas ni na događaje oko nas (jedini mogući događaj koji bi u teoriji mogao imati utjecaj na nas je eksplozija bliske zvijezde u supernovu).
Od davnina ljudi su u mašti prepoznavali osobe, predmete i životinje u tim kombinacijama zvijezda pa su tim kombinacijama davali i imena. Poslije se je netko “mudar” dosjetio pa je njihove oblike počeo povezivati sa ljudskim sudbinama. Tim starim pričama može vjerovati samo netko tko nema ni malo pojma o astronomiji.
Zvijezde lutalice lutaju između tih zviježđa i njihov položaj među zviježđima koriste ljudi od “struke” za proricanje sudbine.
Početak stranice

Nebeski polovi

Točke gdje zemljina os rotacije probija nebeski svod. Nebeski i geografski polovi nalaze se na istom pravcu – osi Zemljine rotacije. Sjeverni nebeski pol nalazi se iznad horizonta točno onoliko kolika je geografska širina mjesta sa kojeg se promatra. Verikalno (okomito) ispod nebeskog pola, na horizontu, je smjer prema geografskom polu, sjevernom ili južnom.
U blizini sjevernog nebeskog pola je zvijezda Sjevernjača koja je od velike pomoći pri orijentaciji.
Početak stranice

Sjevernjača

Sjevenjača, Polarnica ili Polarna zvijezda je zvjezda u blizini sjevernog nebeskog pola koja može poslužiti za određivanje smjera sjevera. Nije najsjajnija na nebu nego negdje na 40-om mjestu po sjaju među ostalim zvijezdama. Ipak, dovoljno je sjajna da se za vedre noći lako uočava prepoznajući zviježđa u okolici.
Sjevernjača se ne nalazi točno u sjevernom nebeskom polu nego na udaljenosti 47′ (lučnih minuta) od njega. Koliko je to, najbolje je usporediti sa punim Mjesecom koji je u prosjeku promjera 30′. Dakle, Sjevernjača je od sjevernog nebeskog pola udaljena 1,5 promjera punog Mjeseca. Za potrebe planinarske orijentacije ta je razlika zanemariva. Za napomenu: točnost planinarskih kompasa je obično 2˚ (lučna stupnja).
Sjevernjaču je na nebu najlakše naći pomoću zviježđa Velikog i Malog medvjeda ili, po domaće, Velikih i Malih kola.
Početak stranice

Orijentiranje karte

Orijentiranje karte je usklađivanje smjerova na karti sa smjerovima u prirodi. Kada su smjerovi usklađeni sjever na karti pokazuje prema sjeveru u prirodi. Tada je moguće prepoznavanje objekata u prirodi i na karti vizualnim uspoređivanjem. Taj postupak često se naziva i usjeverivanje. I jedan i drugi naziv za korijen imaju riječ koja označava stranu svijeta (orijent = orijens (lat.) = istok). S obzirom da se cijela vještina naziva orijentacija a postupak snalaženja orijentiranje, prikladnije je upotrijebiti pojam orijentiranje karte.
Početak stranice

Usjeverivanje karte

Sukladno prethodnoj definiciji usjeverivanje karte je postupak kojim se karta dovodi u položaj da pokazuje prema sjeveru. Usjeverena karta ujedno je i orijentirana, jer kada se pravilno postavi jedan smjer i svi ostali smjerovi se poklapaju. Za to se može koristiti kompas, zvijezda Sjevernjača ili neki drugi nači kojim se može odrediti smjer sjevera u prirodi (Sunce, sat i Sunce).
Početak stranice